Kako izabrati sport za djecu i koliko kretanja im treba

Sport za djecu treba prije svega biti igra, a tek onda trening. Školarci trebaju najmanje 60 minuta umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti dnevno, mlađa djeca još više kretanja tokom cijelog dana, a sport neka dijete izabere samo i neka u osnovnoj školi isproba više različitih aktivnosti prije nego što se odluči za jednu.

Koliko kretanja trebaju djeca

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, koje prenose i zavodi za javno zdravstvo u regiji, vrlo su jasne: kretanje treba biti svakodnevno, a ne samo na treningu dva puta sedmično. Kod mlađe djece računa se svako kretanje tokom dana, a kod školaraca prije svega ono od kojeg se zadišu.

Sat kretanja ne mora biti jedan sat treninga. Računa se i hodanje ili vožnja biciklom do škole, igra na odmoru, žmurke i šuge na igralištu i popodnevni fudbal s prijateljima. Detaljne preporuke za najmlađe (na slovenskom) nalaze se u brošuri slovenskog NIJZ-a o fizičkoj aktivnosti djece do 5. godine.

Sportovi za djecu po uzrastu

Ne postoji jedan najbolji sport. Različiti sportovi za djecu razvijaju različite sposobnosti, pa je u prvim godinama najpametnije da dijete upozna što više vrsta kretanja: trčanje, skakanje, penjanje, plivanje, bacanje i hvatanje lopte.

Od 2. do 5. godine: kretanje kroz igru

U tom uzrastu ne treba tražiti klub. Dovoljni su igralište, šetnje u prirodi, guralica, bicikl, sanke i plivanje s porodicom. Mnogi vrtići imaju programe fizičkih aktivnosti; u Sloveniji je to, naprimjer, program Mali sonček za djecu od 2. do 6. godine. Za početak organizovanog vježbanja dobre su igraonice, ples, opća sportska gimnastika i kursevi plivanja.

Od 6. do 9. godine: osnovna motorička abeceda

To je period kada djeca brzo uče nove pokrete. Najkorisnija je opća sportska škola koja spaja više sportova:

• atletika – trčanje, skokovi i bacanja temelj su gotovo svih drugih sportova;
• gimnastika i ples – ravnoteža, gipkost i osjećaj za tijelo;
• plivanje – sigurnost u vodi i vježba za cijeli organizam;
• igre s loptom – fudbal, košarka, odbojka i rukomet za timski rad;
• sportovi s reketom – stoni tenis, badminton i tenis za koordinaciju oko–ruka.

Škole nude i vannastavne sportske aktivnosti i sekcije, koje su često najjeftiniji i vremenski najpraktičniji izbor.

Od 10. godine: izbor sporta

Krajem nižih razreda djeca obično već znaju šta ih raduje. Tada je dobro vrijeme za redovne treninge u klubu, ali i dalje bez pritiska na rezultat. Poželjno je da dijete uz glavni sport zadrži i neki drugi oblik kretanja.

Kako izabrati sport za dijete

Pedagozi i direktori škola roditeljima savjetuju nekoliko jednostavnih pravila kojima se izbjegava većina razočarenja:

1. Neka izabere dijete. Ponudite mu više mogućnosti i odvedite ga na probni trening, a odluku prepustite njemu. Djeca brzo osjete šta roditelji žele i treniraju da bi im ugodila.
2. Jedna do dvije aktivnosti. Zajedno s ostalim popodnevnim obavezama ne bi ih trebalo biti više, inače nestane vremena za slobodnu igru i odmor.
3. Izdržite do kraja sezone. Kada se dijete upiše, neka trenira najmanje do kraja školske godine, a onda se može odlučiti drugačije.
4. Provjerite trenera. Dobar trener djecu hvali za trud, ne samo za pobjede, i trening prilagođava uzrastu.
5. Mislite na logistiku. Trening blizu kuće ili škole i razumna članarina znače da će dijete moći istrajati godinama.

Stoni tenis kao sport za djecu

Stoni tenis je dobar primjer sporta koji dijete može igrati cijeli život. Razvija brzu reakciju, koordinaciju oko–ruka, ravnotežu i brz rad nogu, a istovremeno traži koncentraciju i taktičko razmišljanje. Pošto je riječ o beskontaktnom sportu, pogodan je i za djecu kojoj se ne sviđaju timski sportovi s mnogo fizičkog kontakta.

Za početak ne treba skupa oprema: dovoljni su reket za početnike, nekoliko loptica i sportske patike. Sto je visok 76 centimetara, pa je dobro da dijete udobno dosegne iznad njega i da zna pratiti lopticu. Mnoga djeca stoni tenis prvi put upoznaju kod kuće, u školi ili na kampovanju, a zatim nastave u klubu.

Kretanje za djecu i porodicu

Najjači uzor su roditelji. Djeca čiji se roditelji redovno kreću sport češće prihvataju kao nešto samo po sebi razumljivo. Rekreacija za djecu može biti posve jednostavna i ne mora mnogo koštati:

• vikend izleti na planinu ili tematskim stazama,
• vožnja biciklom po biciklističkim stazama i šumskim putevima,
• klizanje, sankanje i skijaško trčanje zimi,
• igre s loptom, frizbijem ili reketima u parku,
• porodična partija stonog tenisa na javnom stolu ili kod kuće.

Takve sportske aktivnosti za djecu nisu takmičenje, nego zajedničko vrijeme. Upravo zato djeca uz njih često zavole kretanje.

Prerana specijalizacija i znakovi preopterećenja

Istraživanja pokazuju da rana specijalizacija u jednom sportu ne donosi bolje dugoročne rezultate, ali povećava rizik od povreda zbog preopterećenja, stresa i sagorijevanja. Zato stručnjaci ne preporučuju ozbiljno takmičarsko treniranje u prvim razredima osnovne škole.

Budite oprezni ako se dijete:

• često žali na bolove u zglobovima, petama ili leđima,
• prije treninga postaje mrzovoljno ili traži izgovore,
• stalno je umorno ili lošije spava,
• nakon poraza pokazuje jaku anksioznost ili lošu sliku o sebi.

U tom slučaju razgovarajte s djetetom i trenerom i smanjite opterećenje. Dugotrajne bolove neka pregleda ljekar.

Česta pitanja

S koliko godina dijete treba početi sa sportom?

S kretanjem odmah, s organizovanim općim vježbanjem oko 4. ili 5. godine, a s ozbiljnijim treningom jednog sporta obično tek nakon 9. ili 10. godine.

Koji je sport najbolji za djecu?

Onaj koji dijete raduje. U prvim godinama najkorisniji su raznovrsni sportovi poput atletike, plivanja, gimnastike, igara s loptom i sportova s reketom.

Koliko treninga sedmično je dovoljno?

Za mlađe školarce dovoljna su dva do tri treninga sedmično, uz najmanje sat slobodnog kretanja i igre svaki dan.

Šta uraditi ako dijete želi prestati trenirati?

Mirno porazgovarajte zašto, naprimjer zbog trenera, prijatelja ili dosade. Ako je moguće, neka završi sezonu, a zatim neka isproba drugi sport.