Dužina maratona iznosi točno 42,195 kilometara (26 milja i 385 jardi). Taj neobičan broj potječe s Olimpijskih igara u Londonu 1908., a službeno ga je međunarodni atletski savez potvrdio 1921. godine. Otada svaka službena maratonska staza na svijetu mora biti duga upravo toliko – nikada manje.
Koliko je dug maraton u usporedbi s drugim udaljenostima
Na cestovnim utrkama najčešće se susrećemo s četiri udaljenosti. Maraton je najdulja standardna disciplina, a sve dulje spada u ultramaratone.
| Udaljenost | Kilometri | Milje (otprilike) |
|---|---|---|
| Utrka na 5 km | 5 | 3,1 |
| Utrka na 10 km | 10 | 6,2 |
| Polumaraton | 21,0975 | 13,1 |
| Maraton | 42,195 | 26,2 |
| Ultramaraton | više od 42,195 | više od 26,2 |
Polumaraton je točno polovica maratona, pa i on ima »neokruglu« dužinu. Kad organizatori napišu »42 km« ili »21 km«, to je samo pojednostavljenje – izmjerena staza uvijek je puna udaljenost.
Odakle 42,195 km: od legende do Londona
Ime utrke dolazi od grčkoga grada Maratona. Prema legendi, glasnik Filipid trčao je od bojišta kod Maratona do Atene, objavio pobjedu nad Perzijancima i zatim iscrpljen umro. Kad su 1896. u Ateni održane prve moderne Olimpijske igre, u njegov spomen organizirana je utrka duga oko 40 kilometara.
Sljedećih godina dužina nije bila ujednačena. Presudne su bile Igre u Londonu 1908.: start je premješten pred dvorac Windsor kako bi utrku mogla gledati kraljevska djeca, a cilj je ostao ispred kraljevske lože na stadionu White City. Staza je tako imala 26 milja i 385 jardi, odnosno 42,195 km. Međunarodni atletski savez (danas World Athletics) prihvatio je tu udaljenost 1921. kao službenu dužinu maratona.
Kako se mjeri službena maratonska staza
Službene staze ne mjere se GPS-om, nego biciklom na čijem je prednjem kotaču mehanički brojač (tzv. Jonesov brojač). On broji okretaje kotača, a mjeritelj ih pretvara u metre. Budući da se opseg kotača mijenja s temperaturom i tlakom u gumi, bicikl se prije i poslije mjerenja kalibrira na precizno izmjerenoj dionici dugoj od 600 do 1000 metara.
Mjeritelj vozi po najkraćoj liniji kojom može proći trkač – zavoje dakle siječe s unutarnje strane. Staza nipošto ne smije biti kraća od propisane, pa je u praksi radije nekoliko metara dulja.
Zašto sat pokaže više od 42,2 km
Većina trkača na cilju na satu vidi 42,5 km ili više. Razloga je nekoliko:
- u gužvi ne trčite idealnom linijom, nego obilazite druge trkače i šire ulazite u zavoje,
- GPS signal skače među visokim zgradama, ispod mostova i u tunelima,
- sat bilježi točke u razmacima, pa se pogreške zbrajaju.
Pri planiranju tempa zato računajte s punom udaljenošću i malo rezerve te se ne oslanjajte samo na kilometre koje pokazuje sat.
Svjetski rekord u maratonu: tko je najbrži
Na Londonskom maratonu 26. travnja 2026. Kenijac Sabastian Sawe prvi je u službenoj utrci istrčao maraton za manje od dva sata – za 1:59:30. World Athletics potvrdio je rekord u srpnju 2026. Prethodni rekord držao je Kelvin Kiptum (2:00:35, Chicago 2023). Slavna trka Eliuda Kipchogea ispod dva sata u Beču 2019. nije priznata kao rekord jer nije bila službena utrka.
Kod žena rekord drži Ruth Chepngetich s 2:09:56 (Chicago, 2024), a rekord na utrkama samo za žene Tigst Assefa, koja je u Londonu 2026. istrčala 2:15:41. Sawe je prosječno trčao tempom od 2:50 po kilometru, što je više od 21 km/h – brže nego što većina rekreativaca može sprintati 200 metara.
Rekord ne vrijedi na svakoj stazi. Prema pravilima World Athleticsa start i cilj zračnom linijom ne smiju biti udaljeni više od polovice dužine utrke, a staza se od starta do cilja ne smije spustiti više od prosječno jednog metra po kilometru. Zato vremena s Bostonskog maratona, koji ima velik pad i start daleko od cilja, ne vrijede kao svjetski rekordi.
Maraton u regiji: primjer Ljubljane
Najveći trkački događaj u susjednoj Sloveniji je Ljubljanski maraton, koji se održava svake godine u listopadu. Jubilarno, 30. izdanje bilo je 18. listopada 2026., a organizatori su očekivali oko 22.500 trkača – na prvom izdanju bilo ih je nešto više od 600. Maraton i polumaraton počinju na Slovenskoj cesti i završavaju na Kongresnom trgu, a utrka na 10 km i kraće utrke za djecu i učenike održavaju se dan ranije.
Za prvi susret s natjecanjima prikladnije su kraće utrke koje tijekom cijele godine organiziraju gradovi i trkački klubovi. Na utrci na 10 km ili polumaratonu steći ćete osjećaj za gužvu na startu, okrepne stanice i raspoređivanje snage, što vam kasnije na maratonu jako pomaže.
Koliko vremena treba rekreativcu za maraton
Konačno vrijeme ovisi o tempu koji možete izdržati cijelom dužinom. Tablica pokazuje što znači ujednačen tempo na 42,195 km:
| Tempo (min/km) | Vrijeme na cilju |
|---|---|
| 4:30 | 3:09:52 |
| 5:00 | 3:30:58 |
| 5:30 | 3:52:04 |
| 6:00 | 4:13:10 |
| 6:30 | 4:34:16 |
| 7:00 | 4:55:21 |
Za prvi maraton ne postavljajte preambiciozan cilj. Važnije je ravnomjerno istrčati cijelu udaljenost i u drugoj polovici ne »udariti u zid«. Većina planova priprema traje nekoliko mjeseci, a najdulji trening obično ne prelazi 30–35 km – punu udaljenost prvi put istrčite tek na utrci.
Česta pitanja
Koliko kilometara ima maraton?
Maraton je dug 42,195 km. Ta dužina vrijedi za sve službene maratone na svijetu od 1921. godine.
Koliko je dug polumaraton?
Polumaraton iznosi 21,0975 km, što je točno polovica maratona.
Zašto je maraton dug baš 42,195 km?
Zato što je na Olimpijskim igrama u Londonu 1908. start postavljen kod dvorca Windsor, a cilj ispred kraljevske lože na stadionu. Ta je udaljenost 1921. postala službena.
Tko drži svjetski rekord u maratonu?
Kod muškaraca Sabastian Sawe s 1:59:30 (London, 2026), kod žena Ruth Chepngetich s 2:09:56 (Chicago, 2024).
Što je ultramaraton?
Ultramaraton je svaka utrka dulja od maratona, dakle od 42,195 km. Česte su udaljenosti 50 km, 100 km i utrke na vrijeme, primjerice 24 sata.
